|
|
|
LACTARIUS DELICIOSUS |
|
|
LACTARIUS DELICIOSUS Fries  | Plodno telo: Šešir je prečnika oko 12 cm, a izuzetno može narasti i do 18 cm. Živo narandžaste je boje išaran nešto tamnijim koncentričnim krugovima uvek podvijenog ruba i ulegnut u centru. Listići su tanki, lomljivi, nejednaki, spuštaju se niz dršku, živo narandžaste boje sa crvenim odsjajem. Puštaju narandžasto slatkasto mleko koje na vazduhu vremenom oksidiše u zeleno, pa je čitava gljiva u starosti zelene boje. Drškaje u istoj boji, ne suviše visoka, sunđeraste sredine, ubrzo se prošuplji. Meso je zrnaste strukture, bledo, ubrzo dobija živo narandžastu boju, kasnije pozeleni. Miris je prijatan, podseća na kiselo voće, ukus gorkasto Ijutkast. Spore u masi su krem boje |
Upotrebljivost: Odličnajestiva gljiva, spada među najkvalitetnije vrste. Slične vrste: Najsličnije su joj sve vrste iz sekcije dapetes, kojoj i sama pripada. Sve gljive ove sekcije sadrže u sebi antibiotike na bazi azulenovih derivata (lactaroviolin i lactarazulen) usled čega izložene svetlosti, posebno dejstvu sučevih zraka menjaju boju u zeleno i lactarofulven, koji njihovom mleku daje narandžasto-crvenu boju. L.deterrimus Groeger je bleđeg šešira, uglavnom bez koncentričnih krugova i visoke drške, mlekojoj je takođe narandžasto, blaže oksidiše u zeleno i raste isključivo pod smrekama. L.sangtii-flmts (Paulet: Fr.) Fr. raste pod borovima, ali ima mleko krvavo crvene boje. L.vinosus je takođe pod borovima, a mlekojoj je vinski crvene boje. L.semisangtdflnus Heim & Lecl. takođe raste pod borovima, ali je manjih dimenzija, mleko joj je bleđe i najbrže pozeleni. L.salmonicolor Heim & Leclair raste podjelama i omorikama, bledo narandžasto-žute je boje, bez izraženih koncentričnih knigova, a listići su joj narandžasti sa odsjajem ružičaste boje lososa. Jedva malo pozeleni. Mleko joj je boje šargarepe. Sve su jestive, odličnog kvaliteta i ukusa i veoma rasprostranjene po našim šumama. Važno je obratiti pažnju na boju gljiva, boju njihovog mleka i stanište. Rujnice ne rastu u listopadnim šumama.
|
|
|
Vesti |
Kako saznajemo u Valjevskom zdravstvenom centru u proteklih nedelju dana nije bilo trovanja gljivama. |
Dragi posetioci, molimo vas da se, radi vaše bezbednosti, pri svojim determinacijama gljiva koje ste pronašli u prirodi, ne rukovodite samo opisima i slikama koje na sajtu možete pronaći. Pre nego što zaključite koju i kakvu gljivu ste pronašli, dakle, da li je ona jestiva ili ne, uključite se u rad nekog od gljivarskih društava kojih ima u gradovima širom Srbije i gde ćete dobiti odgovarajuću informaciju. Za sada su to: Beograd (dva gljivarska društva), Valjevo, Banja Koviljača, Sremska Mitrovica, Novi Sad, Kragujevac, Lazarevac, Vrnjačka banja, Kruševac. |
|
|
|
|